Kukuvija - Tyto alba (engl. Barn Owl)
Izgled i opis
Kukuvija je sova srednje veličine sa izraženim srcastim licem, dugih nogu i bez uškica. Oči su crne, relativno male. Gornji delovi tela su žuto-braonkasti, letna i repna pera sa poprečnim crnim prugama, leđa sivkasta sa belim tačkicama. Donji delovi tela su svetliji, žute ili braon boje sa tamnim tačkicama.
Rasprostranjenje i brojnost u Srbiji
Kukuvija se gnezdi uglavnom u nizijskim predelima Srbije. Van perioda gnežđenja se može pojaviti i u brdsko-planinskim staništima. Procenjena populacija je 800-1.200 parova u Srednjoj Srbiji, a 2.000-2.500 parova u Vojvodini.
Kretanja
Kukuvija je uglavnom stanarica. Odrasle ptice ostaju na teritoriji, dok mlade lutaju i do par stotina kilometara od gnezda.
Staništa
Ovo vrsta koja bira otvorena staništa sa dosta travnatih površina na kojima nalazi bogate izvore hrane. Često boravi u ljudskim naseljima. Izbegava velike nadmorske visine i predele sa dugotrajnim snežnim pokrivačem.
Ponašanje
Kukuvije žive usamljeno ili u parovima. Preko dana se odmaraju na tavanima, napuštenim objektima, u rupama u zidovima, u dupljama drveća, retko u gustom rastinju. Iako je tipična noćna ptica, kukuvija može biti aktivna i tokom dana. Let je bešuman, a mekani zamasi se smenjuju kliženjem.
Lov i ishrana
Osnovna hrana kukuvije su sitni sisari (voluharice, miševi, pacovi, rovčice), retko ptice, žabe, gušteri. Masa plena varira od 5 do 200 grama. Lovi sa osmatračnice ili u letu kada pretražuje živice, rubove polja, livade i pašnjake. Plen nalazi dobrim sluhom. Gvalice kukuvije su tipično sjajne, ovalne ili okrugle i tamne, gotovo crne.
Gnežđenje
Gnezda se nalaze na tavanima, u rupama zidova, u dupljama drveća, stogovima slame. Prihvata posebno napravljene kutije za gnežđenje. Ženka najčešće polaže 4-7 jaja u razmaku od po 2 dana. Jaja su ovalna, potpuno bela. Mladi se izležu nakon 5 nedelja inkubacije, a iz gnezda izlaze sa starošću od oko 2 meseca. Nakon izletanja, ostaju uz roditelje još 1 mesec i potom se osamostaljuju. Kukuvije se gnezde najčešće jednom godišnje, ali kada hrane ima u izobilju mogu imati i 2 legla.
Ugroženost
U Srbiji je kukuvija ugrožena pre svega gubitkom staništa za ishranu i gnežđenje. Intenzivna poljoprivreda ne pogoduje sovama zbog velike upotrebe otrova. Sve je manje starih zgrada i tavana na kojima se kukuvije mogu gnezditi i odmarati. Svake godine na veliki broj strada na putevima, a posebno opasni su auto i magistralni putevi na kojima se vozila kreću velikim brzinama.